Miomi su bezopasne tumorske promjene na materici koje se javljaju kod skoro svake četvrte žene u reproduktivnom periodu. Mogu izazvati različite probleme, poput jakih i dugotrajnih menstruacija koje mogu dovesti do anemije. Njihovo smještanje ispod sluznice može povećati rizik od spontanih pobačaja i prijevremenog porođaja, dok njihov položaj s vanjske strane materice može vršiti pritisak na organe u maloj karlici, izazivajući probleme s mokraćnom bešikom, crijevima i bolove u stomaku.
Postoji više pristupa liječenju mioma, uključujući praćenje njihovog rasta, primjenu hormonske terapije ili kontraceptiva, te operativne zahvate koji se mogu izvesti histeroskopijom ili laparoskopijom.
Najčešće se odlučujemo za laparoskopsku eksciziju mioma i rekonstrukciju materice ili za uklanjanje gornjeg dijela materice zajedno s miomima (supracervikalna histerektomija). U većini slučajeva, miomi i materica se usitnjavaju (morseliraju) unutar tijela i uklanjaju kroz trbušni zid. U pravilu, izbjegavamo rez abdomena kako bismo operaciju učinili što manje invazivnom, što osigurava manje bola i brz oporavak.
Abdominalni rez se preporučuje samo u slučajevima kada su miomi vrlo brojni i veliki (veći od 15 cm), a pacijentkinja želi zadržati mogućnost trudnoće. U tim situacijama, zbog složene rekonstrukcije materice, bio bi neophodan porođaj carskim rezom, koji bi se obavio kroz već postojeći kožni ožiljak. Na abdominalnu inciziju se odlučuju i pacijentkinje koje ne žele morselaciju zbog straha od sarkoma, koji se dijagnostikuje u otprilike jednom od 800 uklonjenih mioma i obično se otkriva slučajno.
Prof. dr. But, sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti, uskoro dolazi u Rijeku.
